Neizvesnost i korupcija

10:41 11. 02. 2026. FoNet | Ivana Šanjević

BEOGRAD - Strane direktne investicije u Srbiji su se prošle godine gotovo prepolovile, jer je za devet meseci bruto priliv iznosio oko 2,5 milijarde evra, dok je u istom periodu lane ostvareno 3,8 milijarde, objavio je danas Demostat, u čijem su istraživanju kompanije prvi put kao prepreke za ulaganje navele političku neizvesnost i korupciju.

Demostat podseća da su vlasti Srbije za pad investicija "okrivile" globalna kretanja i političku nestabilnost u zemlji usled studentskih i građanskih protesta, ali strane kompanije koje posluju u Srbiji za zastoj u ulaganjima navode čitavu lepezu drugih uzroka koji "idu i na dušu" državi.

O situaciji govore i najavljene tužbe protiv Srbije. Holandsko-belgijski lanac Ahold Delez objavio je da traži arbitražu pred Međunarodnim centrom za rešavanje investicionih sporova (ICSID) u Vašingtonu. Kompanija koja upravlja najvećim maloprodajnim sistemom Maxi i Shop&Go prodavnica u Srbiji, u arbitražnu proceduru ulazi zbog ograničenja marži na 20 odsto za tri četvrtine asortimana, koje je Vlada Srbije uvela prošlog septembra sa važenjem do februara ove godine. Ishod u ovom trenutku nije moguće predvideti, ali sudeći po tome kako smo do sada prolazili u međunarodnim sporovima, razloga za brigu ima.

Tako, o narušenom investicionom miljeu govori i odluka Rio Tinto da projekat Jadar pređe u takozvanu fazu Care and Maintenance (C&M) tj. nadzora i održavanja što faktički znači fazu mirovanja uz procenu troškova i resursa, pa su potencijalne investicije u dodati lanac proizvodnje u rasponu do 15 milijardi evra, koje su Srbiju mogle da lansiraju u sam vrh evropske zelene energetske tranzicije i obezbede joj robustan ekonomski razvoj, sada pod velikim znakom pitanja.

Da se strane kompanije premišljaju oko investiranja u Srbiji pokazalo je istraživanje Demostata u kome je početkom decembra prošle godine i krajem januara anketirano 200 firmi metodom slučajnog uzorka sa spiska od 800 stranih investicija iz baze Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj od 2000. pa nadalje.

Među ispitanicama je 148 kompanija sa stranim kapitalom i 52 sa mešovitim koje, razvrstane po veličini, regionima i delatnosti, odražavaju strukturi privrednih subjekata u zemlji.

Na pitanje kako ocenjuju investicionu klimu u Srbiji, 39 odsto smatra da je "loša" ili "veoma loša" u odnosu na 17 odsto koji kažu da je dobra, svega jedan odsto firmi misli da je investicioni ambijent "veoma dobar", dok se za ocenu "neutralno" opredelilo 43 odsto firmi.

Prema delatnostima, s obzirom na to da je anketa rađena u decembru, kada je uveliko bila na snazi uredba o ograničavanju marži u velikim marketima, nije neobično što je najveći broj nezadovoljnih investicionom klimom upravo iz sektora trgovine, koji je ocenu "veoma loše" dao u 46,2 odsto odgovora.

Sledi oblast usluga sa 30,8 odsto istih odgovora, proizvodnja u 15,4 odsto i energetika u 7,7 odsto.

U grupi koja je ambijent ocenila "loše" nalazi se 50 odsto proizvodnih firmi, 23,1 odsto trgovinskih, 11,5 odsto uslužnih, 7,7 odsto iz sektora IT i po 3,8 odsto iz energetike i rudarstva.

Od onih koji su investicionu klimu označili kao "dobru" nalazi se 70,6 odsto proizvodnih firmi, 11,8 odsto trgovinskih i po 5,9 odsto iz uslužnih, iz oblasti finansija i iz automobilske industrije.

Demostat ukazuje i da politička neizvesnost i korupcija prvi put nalazi visoko rangirana u odgovoru na pitanje o najvećim preprekama za ulaganje u Srbiji. Ti odgovori posebno dominiraju u grupi firmi koja je investicionu klimu ocenila kao "veoma lošu" - čak 69,2 odsto predstavnika preduzeća je to navelo kao glavnu prepreku.

Kod firmi koje su kao samo "lošu" ocenili ukupnu investicionu klimu, dominira "makroekonomska neizvesnost" na koju je ukazalo 61,5 odsto odgovora, a potom i politička neizvesnost, nedostatak radne snage, korupcija, poreska opterećenja.

Srbiji se zamera i selektivna primena zakona, kao i to što na tržište dolaze proizvodi oslobođeni carine, što među učesnicima stvara nelojalnu konkurenciju.

Da u narednom periodu ne treba očekivati velika ulaganja od firmi koje sa stranim ili mešovitim kapitalu posluju u Srbiji, potvrdilo je i ovo Demostatovo istraživanje jer je deset odsto predstavnika kompanija izjavilo da će u naredne tri godine smanjiti ulaganja, a čak polovina svih anketiranih kaže da će zadržati sadašnji nivo.

Umereno povećanje investicija očekuje manje od trećine kompanija, a značajno tek šest odsto ispitanih, navodi Demostat. (kraj) vem/ivt/dj

Share: