Agencijski servisi
U svetu gde je sve obmana - pričati istinu je revolucionarni čin.
Džordž Orvel
KONTAKTIRAJTE NAS
Fonet - 2004 - 2025 - All rights reserved
Kultura
Pola veka od Andrićeve smrti
14:19 26. 12. 2025. FoNet | Katarina Stankov
BEOGRAD - Izložba "Andrić: priča ostaje", priređena povodom 50 godina od smrti nobelovca Ive Andrića, otvorena je danas u Galeriji Atrijum Biblioteke grada Beograda, a autor Marijan Marinković pokušao je da serijom tekstualnih fragmenata, skicira piščevu ličnost, njegova životna i stvaralačka načela.
Marinković je na otvaranju zahvalio Amaliji Vitezović koja je dizajnirala izložbu i prateći zbornik, ističući da je to i njeno autorsko delo koliko i njegovo.
On je naglasio da je naziv "priča ostaje" dvosmislen, jer govori o priči o Andriću, o Andrićevim pričama ali i o Andrićevoj poetici i shvatanju da je priča ono što nas čuva od nestanka i zaborava.
Prema njegovim rečima, izložba se sastoji iz četiri celina i različitih tekstualnih odlomaka o Andriću, a njegov autorski upliv je bio odabir građe koja je prezentovana.
Izložba se, kako je naveo, sastoji iz četri celina - prva celina "Maska/lice" prikazuje Andrićevu ličnost viđenu očima savremenika koji su ga poznavali, sa akcentom na Andrića kao osobu, a ne na njegovo stvaralaštvo, dok celina "Refleksije" predstavlja izbor Andrićevih beleški o esencijalnim pitanjima.
Celinu "Poetika" čine Andrićevi iskazi o stvaranju, umetnosti, književnosti i pisanju, dok je šest panaoa u celini "Beograd" posvećeno vezama Andrića i Beograda.
Vršilac dužnosti direktora Biblioteke grada Beograda Nenad Milenović naglasio je da je Andrić jedan od naših velikih književnika, navodeći da bez obzira na to da li se o radi o državnicima, umetnicima ili naučnicima mora da im pokloni dužnu pažnju.
Izložba "Andrić: priče ostaju" trajaće do kraja januara, najavio je Milenović i dodao da će se potruditi da Biblioteka grada Beograda obeleži što više značajnih datuma i godišnjica.
Milenović je naveo da se vremena i tehnologije menjaju, mladi su se saživeli sa tehnologijama i društvenim mrežam, pa je na kulturnim institucijama da se prilagode novim trendovima.
Predsednica Upravnog odbora Zadužbine Ive Andrića Zlata Bojović ocenila je da se posetioci izložbe ne osećaju kao da su među "nemim slikama", već imaju utisak da su među Andrićevim živim rečima, koje izlaze iz svake slike.
Ćuteći uvek se obraćao ljudima i slao poruku, na izgled ličnu, a u osnovi univerzalnu, poručila je Zlata Bojović i dodala da svaki deo izložbe obasjava Andrića i otkriva kako su ga videli savremenici, koje im je poruke slao o suštinskim i sopstvenim iskustvima, kao i njegova razmišljanja o prolaznosti osećanja i kulturnom stvaralaštvu. (kraj) vbr/ks/dj