Stari nisu teret

15:53 16. 12. 2022. FoNet | Katarina Tomović

BEOGRAD - Najčešći problemi starih su oskudica, za neke od njih i apsolutno siromaštvo, kao i zdravstveni problemi, naročito za starije od 80 godina, ali i nedostatak servisa usluga za bolesne, rekla je FoNetu predsednica udruženja građana Snaga prijateljstva Amity i Srpskog udruženja za Alchajmerovu bolest Nadežda Satarić.

Ona je u serijalu razgovora Stigma ukazala da stare u seoskim sredinama najviše pogađaju nedostatak zdravstvenih stanica i ambulanti, servisa socijalne zaštite, poput pomoći u kući i geronto domaćica, ali i usamljenost.

Satarić je podsetila da je, prema popisu 2011.godine, u samačkim domaćinstvima živelo 170 hiljada starih, dok ih je u staračkim domaćinstvima bilo oko 560 hiljada.

“Videćemo šta će nam pokazati ovogodišnji popis, ali se očekuje znatno veći broj osoba i u samačkim i u staračkim domaćinstvima", predvidela je Satarić i napomenula da je usamljenost veliki problem.

Iinstitucije imaju stručnjake i veoma dobro znaju probleme, ukazala je ona, ali je muka što ne reaguju ili ne mogu da reaguju na nedostatak ambulati, zdravstvenih stanica ili servisa podrške u seoskim sredinama.

Česti izgovori su razuđena sela, gde nema mladih, pa se onda tvrdi da postojanje zdravstvenih stanica nije opravdano, objašnjava Satarić.

Ni u velikim gradskim centrima, prema njenim rečima, nema lekara onoliko koliko je potrebno, a kamoli u seoskim sredinama.

To znači da su institucije nemoćne čak i kada prepoznaju problem, uverena Satarić, koja smatra da je potrebno je organizovati mobilne ekipe za pomoć starima.

Misli na zdavstvene i socijalne radnike i apotekare koji bi u seoske sredine odlazili jednom u 15 ili mesec dana da obave preglede starih osoba i donesu im lekove.

Kada je reč o gradskim sredinama, Satarić napominje da i tu nedostaju servisi i usluge iz oblasti socijalne zaštite, posebno pomoć geronto domaćica.

Kako je precizirala, svakoj trećoj osobi starijoj od 65 godina potreban je neki vid podrške da bi mogla samostalno da funkcioniše.

Država obezbeđuje pomoć u kući, koju na godišnjem nivou koristi samo oko 16.000 starih na nivou cele Srbije, navela je ona i predočila da nisu pokrivene sve opštine.

Celodnevna nega u kući potrebna je za oko 10 odsto njih. Novčani dodatak za tuđu negu i pomoć država obezbeđuje za oko 2,5 odsto starih, odnosno za njih oko 38 hiljada, rekla je Satarić.

Živimo u vremenu i svetu okrenutom mladima, ocenila je ona i dodala da se smatra kako je vreme starih prošlo, da su nesposobni da rade i doprinose društvu, da uče nove tehnologije i da nemaju šta da podele sa mlađima.

“To su sve zablude, to su stereotipi. Stariji mogu i te kako da doprinose i svom domaćinstvu i svojoj deci i unucima i društvenoj zajednici, a samim tim društvu u celini, posebno oni koji imaju od 65 do 70 godina”, istakla je Satarić.

Kako je naglasila, veliki broj njih radi, plaća doprinose, jer ih firme gde su ranije radili pozivaju u radni odnos, pošto nema mlade radne snage.

“Nije tačno da oni ne mogu da uče kao mlađi, njima treba samo više vremena, ali mogu i oni da uče nove tehnologije”, izjavila je Satarić, ističući da su stari prisutni na društvenim mrežama i da se uključuju u digitalne trendove.

Zbog predrasuda i stereotipa prema starijima, oni su svakodnevno i višestruko diskriminisani i to je ono što moramo da menjamo, zaključila je Satarić. (kraj) zvs/kt/dj

Share: