Agencijski servisi
U svetu gde je sve obmana - pričati istinu je revolucionarni čin.
Džordž Orvel
KONTAKTIRAJTE NAS
Fonet - 2004 - 2026 - All rights reserved
Politika
Sukob u zalivu i rast privrede
15:37 20. 04. 2026. FoNet | Vera Barišić
BEOGRAD - Američke berze u petak su zabeležile rast, a cene nafte naglo pale nakon što je Iran saopštio da je Ormuski moreuz potpuno otvoren za komercijalnu plovidbu, ali analitičari upozoravaju da bi cene nafte već danas mogle naglo porasti jer je Teheran ponovo zatvorio taj ključni pomorski pravac za izvoz nafte.
Naftna tržišta su na vest o otvaranju Ormuskog moreuza reagovala padom cena od oko 10 odsto. Brent sirova nafta pala je na 89,48 dolara po barelu, dok je američka WTI zabeležila pad od 11 odsto na 84,06 dolara.
Istovremeno, glavni američki berzanski indeksi su snažno porasli, pri čemu je Dou Džons skočio za oko 500 poena, a S&P 500 nastavio rast i približio se 12-dnevnom uzlaznom nizu.
Analitičari očekuju da će se posle odluke Irana da zatvori moreuz cene nafte ponovno približiti svojim najvišim vrednostima čim se otvore tržišta.
Zbog sukoba u Persijskom zalivu, Međunarodni monetarni fond (MMF) je u Izveštaju o globalnim ekonomskim perspektivama, predstavljenom na početku prolećnog zasedanja MMF i Svetske banke u Vašingtonu, smanjio prognozu rasta svetske privrede na 3,1 odsto u 2026. godini i prognozirao rast inflacije na 4,4 odsto.
Međunarodni monetarni fond je izradio i dva scenarija koja prema kojima bi globalni rast dodatno usporio a inflacija rasla.
Prema prvom, manje nepovoljnom scenariju globalni rast bi usporio do nivoa od 2,5 odsto u 2026. godini, uz inflaciju od 5,4 odsto ako cene energije bude rasle u dužem periodu, a prema drugom, još nepovoljnijem scenariju, globalni rast u ovoj godini pao bi na svega dva odsto, a inflacija premašila šest odsto ako energetska infrastruktura u regionu Persijskog zaliva bude teško oštećena.
Međunarodni monetarni fond predviđa da će rast srpske privrede ove godine usporiti na 2,8 odsto, dok će inflacija do kraja godine iznositi 5,2 odsto. Januarska prognoza rasta za Srbiju bila je tri procenta, a u oktobru prošle godine MMF je procenjivao da će srpska ekonomija u 2026. godini porasti 3,6 odsto.
U izveštaju se predviđa i ubrzanje inflacije na 5,2 odsto, što bi bilo iznad cilja Narodne banke Srbije od tri plus-minus 1,5 odsto.
Republički zavod za statistiku objavio je da je godišnja inflacija u Srbiji u martu porasla na 2,8 odsto, u poređenju sa 2,5 odsto koliko je iznosila u februaru. Na mesečnom nivou, cene proizvoda i usluga lične potrošnje u martu su, u odnosu na februar, u proseku povećane 0,5 odsto.
Kancelarija za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija produžila je licencu za rad Naftne industrije Srbije (NIS) za 60 dana, do 16. juna, do kada je izdala i licencu Jadranskom naftovodu (Janaf) za nastavak realizacije ugovora o transportu sirove nafte NIS.
Janaf je saopštio da je izdavanjem licence omogućeno stabilno i sigurno snabdevanje NIS naftom, u skladu sa strateškom ulogom Hrvatske kao energetskog čvorišta u ovom delu Evrope.
Tokom vikenda u Beogradu su održani sastanci sa čelnicima MOL grupe povodom dogovora o prodaji NIS, kao i o budućim odnosima u NIS.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović je posle razgovora sa predsednikom i izvršnim direktorom grupe MOL Hernadijem Žoltom rekla da razgovori nisu laki i da postoje crvene linije koje ne mogu da se pređu.
Prema njenim rečima, cilj Srbije je da Rafinerija u Pančevu nastavi da radi u punom kapacitetu, ali i da MOL preuzme ili zameni obaveze na koje se NIS obavezao u prošlosti a koje su od važnosti za Srbiju.
Razgovori se nastavljaju i narednih dana u Beogradu, dok MOL nastavlja pregovore i sa Gaspromnjeftom i Gaspromom.
U februaru ove godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji je izdato 1.805 građevinskih dozvola, 0,7 odsto manje u odnosu na isti period prethodne godine.
Od ukupnog broja dozvola izdatih u februaru, 80,1 odsto ih se odnosi na zgrade i prema dozvolama izdatim u februaru, prijavljena je izgradnja 2.631 stana, s prosečnom površinom od 64,3 kvadrata.
Najveća građevinska aktivnost očekuje se u Beogradskoj oblasti - 40,6 odsto od predviđene vrednosti novogradnje. (kraj) vbr/dj