Agencijski servisi
U svetu gde je sve obmana - pričati istinu je revolucionarni čin.
Džordž Orvel
KONTAKTIRAJTE NAS
Fonet - 2004 - 2026 - All rights reserved
Ekonomija
Šamar naučnoj zajednici
12:15 08. 04. 2026. FoNet | Ivana Šanjević
BEOGRAD - Objavljivanje, pa povlačenje rada o ekološkom uticaju istraživanja litijuma je šamar srpskoj naučnoj zajednici, s obzirom na to da krši Kodeks ponašanja naučnika i otvara sumnju za sve radove koji dolaze iz Srbije, ocenio je u razgovoru za Demostat bivši direktor Instituta za opštu i fizičku hemiju, profesor Branislav Simonović.
Simonović smatra da bi Ministarstvo nauke moralo da reaguje i da spreči svesno kršenje kodeksa koji se primenjuje u naučnim istraživanjima, referišući se na objavljivanje studije osam srpskih naučnika 2024. godine biltenu Sajentifik report pod nazivom "Uticaj istraživačkih aktivnosti potencijalnog rudnika litijuma na životnu sredinu u Zapadnoj Srbiji".
Demostat podseća da su, mesec dana kasnije, profesori Rudarsko geološkog i Mašinskog fakulteta kao i glavni naučnik Rio Tinta, osporili su neke teze iz tog rada i zatražili njegovu ispravku ili povlačenje.
Profesor Aleksandar Jovović sa Mašinskog fakulteta, takođe, za Demostat, dodaje da je nemoguće da neko, ko učestvuje u istraživanju, obuhvati podatke o velikim izlivanjima deponija po belom svetu, a da ne zna da je upravo na tom terenu bila jedna od najvećih ekoloških katastrofa kada se iz rudnika "Stolice" izlila jalovina nakon poplava 2014. godine.
U radu koji je objavljen, potpuno su zamenjene teze, jer projekat Jadar tehnološki i metodološki nema sličnosti sa tvrdom rudom kakva se iskopava u Australiji, a sa kojom porede projekat Jadar, rekao je on.
Jovović dodaje i da je su nedavno u časopisu "Razmena retkih minerala" analizirali posledice koje je rad proizveo, uz ocenu da je danas rudarenje postalo više geopolitički narativ, nego tehnički rizik.
Prema rečima profesora Jovovića, on je zajedno sa kolegom sa Rudarsko geološkog fakuleteta i glavnim naučnikom Rio Tinta reagovao na neke teze i zaključke iz tog rada ukazujući da ni metodologija nije dovoljno naučna i da su svesno zanemareni efekti koji su se dešavali ranije na tom terenu.
Videlo se da postoji zla namera da se piše pogrešno što smo pokušali da sugerišemo uredništvu časopisa, naglasio je on.
Litijum i kritične sirovine postaju u svetu veoma aktuelne poslednjih 15 i 20 godina, sa promenom klime i idejom da se pređe sa fosilnih na obnovljive izvore, pa su tu sada baterije, solarni paneli, vetroparkovi, predočio je Kovović i dodao da se može samo nagađati o razlozima zašto su protesti protiv eksploatacije novih, netradicionalnih sirovina negde veći, a negde manji.
"Izvesno je da će protivljenje biti manje u sredinama gde je postojala rudarska ili industrijska zajednica, poput Nemačke, Finske, Francuske ili Austrije. I u Loznici je bila velika fabrika, Viskoza, nezgodan zagađivač, ali je pre mnogo godina prestala sa radom. Ta sredina ima jako lepa prirodna bogatstva, tu je i jedna banja, ali je druga stvar kakva je za poljoprivredu. A rudnik je tu gde jeste, i upravo zbog tih odlika sredine je rađena tako velika priprema, mnogo studija i projekata koji pokazuju uticaj i obezbeđuju monitoring", rekao je Jovović.
On ističe da je jasno se umešala politika, odnosi između vlasti i onih koji nisu za vlast.
"Činjenica da ni kompanija nije imala dovoljno dobar pristup, jer je došla iz nekih drugih zemalja, drugih društvenih okolnosti. Kod nas, mislim da je veliki broj protivnika sa ozbiljnim naučnim biografijama vrlo svesno rešio da bude protiv projekta i narativ su prilagodili toj odluci", zaključio je Jovović. (kraj) elh/ivt/dj